Ki jan yon Desizyon Tribinal Siprèm ki limite Aksè a Avòtman Kapab Fè Ekonomi ak Byennèt Fanm yo

Ki jan yon Desizyon Tribinal Siprèm ki limite Aksè a Avòtman Kapab Fè Ekonomi ak Byennèt Fanm yo

Manifestan yo rasanble deyò Tribinal Siprèm nan pandan tribinal la revize Roe v. Wade ak pwoblèm dwa avòtman nan Washington, DC nan dat 1ye desanm 2021 (Shutterstock)

Pa Michele Gilman, Konvèsasyon an

Kou Siprèm nan 1ye desanm 2021, te tande agiman oral nan yon ka ki ka lakòz yon desizyon ki ranvèse Roe v. Wade.

Men, sante repwodiktif se pa sèlman sou avòtman, malgre tout atansyon pwosedi yo jwenn. Li se tou sou aksè nan sèvis planin familyal, kontrasepsyon, edikasyon sèks ak anpil lòt bagay - tout bagay ki te tou anba menas nan dènye ane yo.

Aksè sa a pèmèt fanm yo kontwole tan ak gwosè fanmi yo pou yo gen timoun lè yo gen sekirite finansye e yo pare emosyonèlman epi yo ka fini edikasyon yo epi avanse nan espas travay la. Apre yo tout, fè pitit se chè, tipikman koute prèske US $ 15,000 yon ane pou yon fanmi klas mwayèn. Pou fanmi k ap travay ki gen revni fèb, depans pou gadri poukont yo ka manje plis pase yon tyè nan salè yo.

Epi se poutèt sa bay Ameriken yo yon seri opsyon sante repwodiktif sa bon pou ekonomi an, an menm tan li esansyèl pou sekirite finansye fanm yo ak fanmi yo. Kòm yon pwofesè lalwa ki reprezante moun ki fè eksperyans povrete, mwen kwè ke fè opoze a menase non sèlman sante fizik fanm yo men byennèt ekonomik yo tou.

Ekonomi nan kontrasepsyon
Yon majorite Tribinal Siprèm te rekonèt sa an 1992, ki te deklare nan desizyon Planned Parenthood of Southeastern Pennsylvania kont Casey:

"Kapasite fanm yo pou yo patisipe egalman nan lavi ekonomik ak sosyal nasyon an te fasilite grasa kapasite yo genyen pou kontwole lavi repwodiktif yo."

Men, nan dènye ane yo, dwa pou kontwole sante repwodiktif yo te vin de pli zan pli ilizyon pou anpil fanm, patikilyèman pòv yo.

Etandone yo konsantre sou limite aksè nan avòtman, ou ta ka asime ke politisyen konsèvatif ta dwe pou politik ki ede fanm evite gwosès envolontè. Men, atak konsèvatif sou kontwòl nesans yo ap ogmante, menm si 99% nan fanm ki aktif seksyèlman nan laj repwodiktif yo te itilize kèk fòm li tankou yon aparèy entrauterin, plak oswa grenn omwen yon fwa.

Anplis de benefis sante ak otonomi yo rekonèt pou fanm yo, kontrasepsyon dirèkteman ranfòse ekonomi an. An reyalite, rechèch montre aksè a grenn lan responsab pou yon tyè nan pwogrè salè fanm yo depi ane 1960 yo.

Ak benefis sa a pwolonje nan timoun yo. Timoun ki fèt ak manman ki gen aksè nan planifikasyon familyal benefisye de yon ogmantasyon 20% a 30% nan pwòp revni yo pandan tout lavi yo, epitou yo ogmante pousantaj fini kolèj.

Se pa etonan, nan yon sondaj 2016, 80% nan fanm te di kontwòl nesans te gen yon efè pozitif sou lavi yo, ki gen ladan 63% rapòte ke li diminye estrès ak 56% di li ede yo kontinye travay.

Diferans nan aksè
Toujou, gen yon divizyon klas nan aksè nan kontrasepsyon, jan sa pwouve pa disparite nan pousantaj 2011 nan gwosès envolontè - dènye done ki disponib.

Pandan ke pousantaj la an jeneral te tonbe a 45% ane sa a soti nan 51% nan 2008, figi a pou fanm k ap viv nan oswa anba liy povrete a, byenke tou diminye, te senk fwa nan fanm nan nivo revni ki pi wo a.

Youn nan rezon ki fè diferans sa a se pri kontwòl nesans, patikilyèman pou fòm ki pi efikas, ki dire lontan. Pou egzanp, anjeneral, li koute fanm plis pase $1,000 pou yon esterilè ak pwosedi pou mete l, ki montan apeprè yon mwa peman aplentan pou yon travayè salè minimòm ki manke kouvèti asirans.

Depans sa yo enpòtan, paske fanm Ameriken an mwayèn pral gen apeprè de timoun epi li pral bezwen kontrasepsyon pou omwen twa deseni nan lavi li. Malerezman, planifikasyon fanmi finanse piblikman satisfè sèlman 54% nan bezwen an, ak kouran finansman sa yo anba atak konstan pa konsèvatè.

Se pa etonan, asirans sante fè yon diferans, ak fanm ki gen pwoteksyon yo gen plis chans pou yo itilize swen kontraseptif. Men, anviwon 6.2 milyon fanm ki bezwen kontrasepsyon pa gen asirans.

Anplis de sa, yo ka refize pwoteksyon sa a bay plizyè milyon anplwaye ak depandan yo ki travay pou anplwayè yo ki reklame yon objeksyon relijye oswa moral dapre yon desizyon Tribinal Siprèm nan 2020.

Edikasyon sèks ak nechèl ekonomik la
Yon lòt kle nan sante repwodiktif - ak youn ki pa diskite ase - se edikasyon seksyèl pou adolesan.

Pandan plizyè ane, piblik la te depanse jiska $110 milyon dola pa ane nan pwogram abstinans sèlman, ki pa sèlman pa diminye pousantaj nesans adolesan yo, men tou ki ranfòse estereyotip sèks yo epi ki chaje ak move enfòmasyon. Adolesan ki pa gen anpil revni yo sitou sijè a pwogram sa yo.

Adolesan ki pa gen konesans sou sante seksyèl yo gen plis chans pou yo vin ansent ak mwens chans pou yo travay, espiral yo nan pati anba a nan nechèl ekonomik la.

Aksè nan avòtman
Lè sa a, gen pwoblèm nan nan avòtman. Ann kòmanse ak pri a.

Mwatye fanm ki fè yon avòtman peye plis pase yon tyè nan revni mansyèl yo pou pwosedi a.

Plis yon fanm dwe tann - swa paske lwa eta a egzije sa oswa li bezwen ekonomize lajan an, oswa toude - depans yo ogmante anpil.

Etid yo montre ke fanm ki pa ka jwenn avòtman gen twa fwa plis chans pou yo tonbe nan povrete ke fanm ki te fè avòtman.

Anplis fado finansye a, anpil eta ap adopte lwa ki fèt pou limite aksè nan avòtman. Lwa sa yo frape fanm ki pa gen anpil revni patikilyèman difisil. Depi yo te deside Roe, eta yo te adopte 1,320 restriksyon sou avòtman, ki gen ladan peryòd datant, sesyon konsèy obligatwa, ak restriksyon ki grav sou klinik yo. Nan 2021 sèlman, eta yo te pase 90 lwa sa yo.

Hyde ak sante
Yon lòt fason politik Etazini an sou avòtman agrave inegalite ekonomik, espesyalman pou fanm koulè, se atravè entèdiksyon sou finansman federal.

Se konsa depi lè 1976 te adopte Amannman Hyde, ki anpeche lajan federal Medicaid yo itilize pou avòtman eksepte nan ka vyòl oswa ensès, oswa lè lavi manman an an danje.

Refize fanm pòv yo pwoteksyon pou avòtman anba Medicaid kontribye nan pousantaj nesans envolontè ki sèt fwa pi wo pou fanm pòv ke pou fanm ki gen gwo revni.

Si Roe v. Wade te ranvèse pa Tribinal Siprèm lan, fanm pòv yo ta pi afekte. Fanm yo refize fè avòtman gen plis chans pou yo fini nan lamizè, pou yo pap travay epi pou yo ale nan asistans piblik.

Kontrèman, ekonomis yo te etabli ke legalizasyon avòtman te mennen nan amelyore edikasyon, travay ak rezilta salè pou fanm, osi byen ke pou pitit yo.

Politisyen yo pa ka pwomèt pou devlope ekonomi an e an menm tan limite aksè nan avòtman, kontwòl nesans ak edikasyon seksyèl. Sante ekonomik Amerik la ak sante repwodiktif fanm yo lye.

Kite yon Reply

Adrès imèl ou pa pral dwe pibliye.