Lèt inite toulede bò 84 Manm Kongrè a mande pou Administrasyon Biden deziyen TPS pou peyi Amerik Santral yo.

Lèt inite toulede bò 84 Manm Kongrè a mande pou Administrasyon Biden deziyen TPS pou peyi Amerik Santral yo.

Reprezantan Ameriken Adriano Espaillat pale pandan yon evènman Martin Luther King Jr. Day nan Harlem le 17 janvye 2022 nan vil Nouyòk. (Shutterstock)

Pa Vwa Amerik la

Washington, DC - Sou 24 me, yon gwoup inite toulede bò ki gen 84 Manm Kongrè a voye yon lèt bay Prezidan Biden, Sekretè Sekirite Teritwa a Alejandro Mayorkas, ak Sekretè Deta Antony Blinken pou mande administrasyon an pou l deziyen Gwatemala epi pou l chanje El Salvador, Ondiras, ak Nikaragwa pou Estati Pwoteje Tanporè (TPS).

Jounal lèt, ki te òganize pa Depite Joaquin Castro (D-TX) ak Adriano Espaillat (D-NY), gen ladan ekstrè kle sa yo (gade lèt an plen isit la):

“Presyon siklòn Novanm 2020 yo ansanm ak efè alontèm chanjman klimatik ak pandemi COVID-19 te vin pi grav ensekirite alimantè ak vyolans nan peyi nan Amerik Santral. Siklòn Eta ak Iota te kite plis pase 9.3 milyon moun, ki gen ladan 3.5 milyon timoun, ki afekte e yo te oblije kite kominote lakay yo. Siklòn yo te kite tou dega ki dire lontan lè yo te detwi swen sante enpòtan, edikasyon, ak lòt enfrastrikti esansyèl nan lavi chak jou. Prèske yon ane apre, plizyè milyon nan Ondiras, Gwatemala, Nikaragwa, ak El Salvador te toujou manke aksè nan asistans imanitè, lojman, ak sèvis debaz yo. […]”

"Nou kwè ke kondisyon sou teren an nan Gwatemala, Ondiras, El Salvador, ak Nikaragwa konstitye "kondisyon ekstraòdinè ak tanporè" ki anpeche sitwayen yo retounen san danje. Peyi sa yo te fè fas ak konsekans evènman sa yo pandan plizyè ane epi kòm kondisyon yo kontinye vin pi mal ak nouvo defi leve, Etazini ta dwe bay pwoteksyon tanporè ak refij. Anplis de sa, deziyasyon sa yo ta bay gouvènman ameriken an yon zouti enpòtan pou abòde kòz rasin migrasyon ki soti nan peyi Amerik Santral yo lè yo ede ogmante koule anvwa yo epi sipòte efò gouvènman an pou adrese kondisyon nan peyi a san taks adisyonèl nan yon gwo foul moun. oblije retounen lakay ou. Deziyasyon an ta ka pwoteje prèske 1.5 milyon imigran kounye a Ozetazini, bay yon sekou imedya pou moun sa yo ak fanmi yo. Nou mande pou deziyasyon TPS sa yo asosye ak yon kanpay mesaj solid ak konplè ki ofri enstriksyon klè konsènan elijiblite ak pwosedi aplikasyon, pou anpeche konfizyon ak migrasyon an mas ki te fèt apre deziyasyon TPS Ayiti an me 2021 la.”

Dapre Douglas Rivlin, Direktè Kominikasyon pou Vwa Amerik la,

“Manm Kongrè sa yo gen rezon: Mezon Blanch lan ta dwe priyorite aksyon pouvwa egzekitif pou fè pwogrè enpòtan epi anonse deziyasyon TPS ak re-deziyasyon pou peyi tankou Gwatemala, El Salvador, Ondiras ak Nikaragwa. Prezidan an ak ekip li a ta dwe jwenn fason pou yo itilize agresif lwa ki egziste deja pou pwoteje imigran ki deja ap travay ak k ap viv nan peyi sa a lè yo deziyen TPS pou lòt nasyon ki kalifye dapre lwa a. TPS se yon zouti enpòtan pou estabilize fanmi ak kominote Ozetazini, men li ede tou estabilize peyi kote imigran yo kontinye soti. Li ede diminye presyon ki fòse moun yo emigre, sa ki sèvi enterè alafwa Etazini ak fanmi imigran yo. Nou rete angaje nan travay ak, lè sa nesesè, pouse administrasyon Biden pou fè pwogrè siyifikatif sou imigrasyon nan kontinye avanse enterè ak valè Etazini yo.”

Kite yon Reply

Adrès imèl ou pa pral dwe pibliye.